12. -- a) I nazivi kontinenata, zemalja, dr¾ava, pokrajina, gradova, sela i naseljenih m{j}esta uop¹te pi¹u se velikim poèetnim slovom svake r{ij}eèi koja ulazi u njihov sastav (osim pr{ij}edloga i veznika kada nisu na poèetku):

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (i Jugoslavija), Narodna Republika Hrvatska, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Velika Britanija, Republika Francuska (i Francuska), Belgija, ©vedska, Poljska, Evropa, Azija, Austrija, Dalmacija, Vojvodina, Istra, Crna Gora, Makedonija, Valjevo, Bjelovar, Pariz, Rim, Moskva, Podravina, Pomoravlje, Sremska Mitrovica, Mala Azija, S{j}everna Amerika, Ju¾na Amerika, Duga Resa, Bela Crkva, Grubi¹no Polje, Novi Pazar, Donji Banovci, Za Gorom, Pod Velje Brdo, Bosna i Hercegovina, Brod na Kupi.

b) Kada je prvi d{e|i}o dvoèlanog naziva prid{j}ev koji ne ulazi u ime taèno odreðenog geografskog pojma, taj se prid{j}ev pi¹e malim slovom: jugoistoèna Azija (tj. jugoistoèni d{e|i}o Azije), istoèna Slavonija, zapadna Srbija, u srednjoj Bosni.

c) I svi ostali geografski nazivi pi¹u se velikim poèetnim slovom. Ali ako su sastavljeni od vi¹e r{ij}eèi, a druga r{ij}eè nije vlastita imenica -- velikim poèetnim slovom pi¹e se samo prva r{ij}eè:

Jadransko more, Balkansko poluostrvo, Ohridsko jezero, ©ar-planina, Hrvatsko primorje, Dilj-gora, Tetovska kotlina, Atlantski okean, Vi¹ki kanal, Stara planina, ali B{ij}eli Drim, Velika Morava, Prizrenska Bistrica.

13. -- a) Strane sv{ij}eta pi¹u se malim slovima: istok, zapad, s{j}ever, jug, jugoistok, s{j}everozapad. Ali ako neka od ovih imenica oznaèava odreðene dr¾ave i narode, onda se ona pi¹e poèetnim velikim slovom (Predstavnici Istoka i Zapada tra¾e put zbli¾enja).

b) Velikim poèetnim slovima pi¹u se i sve r{ij}eèi koje ulaze u sastav naziva nebeskih t{ij}ela: Zemlja, Sunce, M{j}esec, Mars, Vla¹iæi, Danica, Veliki Medv{j}ed, Kumova Slama.

14. -- a) Samo velikim poèetnim slovom prve r{ij}eèi, ukoliko druge po redu same sobom ne zaht{ij}evaju veliko slovo, pi¹u se:

1) vi¹eèlana vlastita imena praznika: Nova godina, Prvi maj, Dan d{j}eèje radosti, Dan pob{j}ede, Dvadeset deveti novembar, Sveta tri kralja, Tri jerarha, Kurban-bajram, ali Dan Republike, Sveti Sava (praznik), Sveti Petar i Pavle (praznik).

B{el|ilj}e¹ka. -- Kao sastavni d{e|i}o imena liènosti koja je nekad bila progla¹ena za sveca sv. (tj. sveti) pi¹emo malim slovima: sv. Sava, sv. Petar, sv. Antun. Ali se u nazivima m{j}esta, brda, crkava i sl. prid{j}ev sveti, kao i svaki drugi prid{j}ev kada je na poèetku naziva, pi¹e velikim poèetnim slovom: Sveti Stefan, Sveti Ilija (brdo), Sveti Spas, Sveti Antun, Aja Sofija, Visoki Deèani.

2) vi¹eèlani naslovi knjiga, d{j}ela, rasprava, èlanaka, p{j}esama, propisa, zakona i dr.:

Gorski v{ij}enac, Seljaèka buna, U registraturi, Na¹ jezik, Vjesnik u sr{ij}edu, Veèiti mlado¾enja, Sveto pismo, Travnièka hronika, Na rubu pameti, Ðaèki rastanak, O vaspitanju ukusa, Zakon o slu¾benicima itd.;

3) nazivi ulica i trgova:

Brankova ulica, Trg ¾rtava fa¹izma, Trg bratstva i jedinstva, Radnièko naselje, Bosanska ulica ili Ulica bosanska, Ulica braæe Kavuriæa, Lenjinov trg, Avalski drum;

4) nazivi organizacija, dru¹tava i ustanova:

Savez komunista, Savezno izvr¹no v{ij}eæe, Demokratska stranka, Udru¾enje knji¾evnika Srbije, Organizacija ujedinjenih naroda, Sav{j}et za prosv{j}etu, nauku i kulturu, Dalmatinski sabor, Beogradski univerzitet, Hrvatsko narodno kazali¹te, Klasièna gimnazija u Sarajevu (ali: U klasiènoj gimnaziji uèe se i latinski i grèki jezik.), Narodna Banka FNRJ, Srpska akademija nauka, Matica hrvatska, Kotarski sud u Vinkovcima, Beogradsko dramsko pozori¹te, Seljaèka radna zadruga u Crvenki, Fabrika ma¹ina i alatiljka u ®elezniku, Vara¾dinska tekstilna industrija.

b) Kada su nazivi koji su navedeni u prethodnoj taèki jednoèlani, ili kada se uzima samo po jedna r{ij}eè m{j}esto vi¹e njih, onda se te r{ij}eèi pi¹u velikim poèetnim slovima:

Uskrs, Bajram, T{ij}elovo, Nikoljdan, Ivanjdan, Gospoðica, Ruke, Koreni, Prolom (roman), Kletva, Otad¾bina, Veèe (p{j}esma), Jezik (èasopis), Letopis (tj. Letopis Matice srpske), Filolog (Ju¾noslovenski filolog), Njego¹ u Vijencu op{ij}eva istragu poturica. Akademija (tj. Srpska akademija nauka) ima vi¹e instituta. -- Obraðena je i pos{l|lj}ednja knjiga R{j}eènika Akademije (misli se na Jugoslavensku akademiju znanosti i um{j}etnosti).

15. -- a) Velikim poèetnim slovom pi¹u se svi prid{j}evi izvedeni nastavcima -ov (-ev) i -in od vlastitih imenica:

Markov, Ivanov, Stanin, Jelièin, Petroviæev, Gajev, Jak¹iæev, Titov, Mato¹ev, Zmajev, Seljin, Jupiterov, Perunov, Dijanin, Brundov, Galebova krma, Srbinov, Turèinov, Belgijanèev, Karlovèaninov, Spliæankin, Moravina pritoka, Matièina uprava, Akademijina izdanja itd.

b) Prid{j}evi izvedeni nastavkom -ski i od vlastitih imena pi¹u se malim slovom: titovski, lenjinski, vukovski, gajevski.